O Međunarodnom andragoškom simpoziju
16. i 17. svibnja 2013. godine održava se Međunarodni andragoški simpozij na temu „Ključne kompetencije i učenje odraslih“ u organizaciji Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Cilj ovog Simpozija je, zajedno sa stručnom i znanstvenom zajednicom, potaknuti raspravu i donijeti zaključke o pojmu, značenju, ulozi i utjecaju ključnih kompetencija na oblikovanje i provedbu programa obrazovanja i učenja odraslih, sagledavajući ih iz različitih perspektiva.
Europski parlament i Vijeće preporučuju (RECOMMENDATION OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 18 December 2006 on key competences for lifelong learning (2006/962/EC)) da države članice razviju dostupnost “ključnih kompetencija za sve” kao dio njihovih strategija cjeloživotnog obrazovanja. Iako se “ključne kompetencije” ovdje definiraju kao kombinacija znanja, vještina i stavova koje bi mladi ljudi trebali razviti do kraja prve faze obrazovanja, navodi se kako bi odrasli trebali biti u mogućnosti razvijati i obnavljati svoje ključne kompetencije za cijeloga života. Dokument definira osam ključnih kompetencija: komunikacija na materinjem jeziku; komunikacija na stranim jezicima; matematička pismenost te osnovno poznavanje prirodnih znanosti i tehnologije; digitalna kompetencija; učiti kako učiti; socijalne i građanske sposobnosti; svijest o samoinicijativi i poduzetništvu i poznavanje kulture i kulturno izražavanje. S obzirom na to da je preobrazba osnovnog i srednjeg obrazovanja proces koji će potrajati te da još određen broj generacija učenika neće tijekom obveznog obrazovanja u potpunosti steći ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, bit će potrebno svim tim generacijama, uključujući i one koje su već prije završile obrazovanje, omogućiti njihovo stjecanje. (Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije, MZOS, 2012.). Ako svemu ovome dodamo i podatak, iz popisa stanovništava 2001. godine u Hrvatskoj, o 18,59 % odraslih osoba koji nemaju završenu osnovnu školu jasan je povod i poticaj za izbor teme Simpozija.
Globalizacija, kao i gospodarska kriza postavili su mnoge izazove pred cjelokupno svjetsko i europsko društvo, ne ostavljajući prostor za duboku analizu i promišljanje daljnjih koraka, zahtijevajući brzu reakciju i reforme svih obrazovnih sustava na svim njihovim razinama pa tako i sustavu obrazovanja i učenja odraslih.
Kroz strategiju „Europa 2020“, Europska unija pokušava svrsishodno odgovoriti na te izazove, identificirajući ciljeve i smjernice budućeg razvoja. Unutar tih smjernica, poticanje i razvoj ključnih kompetencije ima integrativnu ulogu u postizanju postavljenih ciljeva kroz sustav cjeloživotnog učenja, kod svakog pojedinca i unutar cjelokupnog europskog društva.
Europski parlament i Vijeće preporučuju (RECOMMENDATION OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 18 December 2006 on key competences for lifelong learning (2006/962/EC)) da države članice razviju dostupnost “ključnih kompetencija za sve” kao dio njihovih strategija cjeloživotnog obrazovanja. Iako se “ključne kompetencije” ovdje definiraju kao kombinacija znanja, vještina i stavova koje bi mladi ljudi trebali razviti do kraja prve faze obrazovanja, navodi se kako bi odrasli trebali biti u mogućnosti razvijati i obnavljati svoje ključne kompetencije za cijeloga života. Dokument definira osam ključnih kompetencija: komunikacija na materinjem jeziku; komunikacija na stranim jezicima; matematička pismenost te osnovno poznavanje prirodnih znanosti i tehnologije; digitalna kompetencija; učiti kako učiti; socijalne i građanske sposobnosti; svijest o samoinicijativi i poduzetništvu i poznavanje kulture i kulturno izražavanje. S obzirom na to da je preobrazba osnovnog i srednjeg obrazovanja proces koji će potrajati te da još određen broj generacija učenika neće tijekom obveznog obrazovanja u potpunosti steći ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, bit će potrebno svim tim generacijama, uključujući i one koje su već prije završile obrazovanje, omogućiti njihovo stjecanje. (Smjernice za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije, MZOS, 2012.). Ako svemu ovome dodamo i podatak, iz popisa stanovništava 2001. godine u Hrvatskoj, o 18,59 % odraslih osoba koji nemaju završenu osnovnu školu jasan je povod i poticaj za izbor teme Simpozija.
Globalizacija, kao i gospodarska kriza postavili su mnoge izazove pred cjelokupno svjetsko i europsko društvo, ne ostavljajući prostor za duboku analizu i promišljanje daljnjih koraka, zahtijevajući brzu reakciju i reforme svih obrazovnih sustava na svim njihovim razinama pa tako i sustavu obrazovanja i učenja odraslih.
Kroz strategiju „Europa 2020“, Europska unija pokušava svrsishodno odgovoriti na te izazove, identificirajući ciljeve i smjernice budućeg razvoja. Unutar tih smjernica, poticanje i razvoj ključnih kompetencije ima integrativnu ulogu u postizanju postavljenih ciljeva kroz sustav cjeloživotnog učenja, kod svakog pojedinca i unutar cjelokupnog europskog društva.
Glavne teme simpozija
Stoga će dio simpozija biti posvećen raspravi o
Nikako ne treba smetnuti s uma da nastavnici u obrazovanju odraslih imaju jednu od ključnih uloga nužnih za ostvarenje ideje o cjeloživotnom učenju, jer oni u svom svakodnevnom radu pomažu pojedincima steći nova znanja i vještine. Upravo zbog toga ova tema nameće potrebu za identificiranje zajedničkih elemenata i ključnih kompetencija za rad s odraslim osobama – kompetencija za andragoško djelovanje.
U dvodnevnom radu međunarodni i domaći stručnjaci dat će svoj stručni i znanstveni doprinos u raspravi kroz koju će se pokušati sveobuhvatno sagledati današnja i buduća uloga koju imaju ključne kompetencije u učenju i obrazovanju odraslih osoba. Prezentirat će se uspješni međunarodni i domaći modeli kao i najbolje europske prakse. Uz doprinos cjelokupnoj andragoškoj zajednici, osim stvaranja mreže, poticanja bolje suradnje, komunikacije i povezivanje andragoških stručnjaka, kao jedan od glavnih rezultata bit će izdavanje publikacije s prezentiranim temama i zaključcima Simpozija.
- europskim politikama i preporukama, Europskom kvalifikacijskom okviru i njegovom utjecaju na nacionalne okvire i obrazovne sustave
- zaključcima CONFINTA-e VI, s posebnim osvrtom na „Belemski okvir za akciju“
- ključnim kompetencijama u osnovnom obrazovanju odraslih
- odnosu između strukovnih i ključnih kompetencija
- ulozi ključnih kompetencija u visokom obrazovanju
- itd.
Nikako ne treba smetnuti s uma da nastavnici u obrazovanju odraslih imaju jednu od ključnih uloga nužnih za ostvarenje ideje o cjeloživotnom učenju, jer oni u svom svakodnevnom radu pomažu pojedincima steći nova znanja i vještine. Upravo zbog toga ova tema nameće potrebu za identificiranje zajedničkih elemenata i ključnih kompetencija za rad s odraslim osobama – kompetencija za andragoško djelovanje.
U dvodnevnom radu međunarodni i domaći stručnjaci dat će svoj stručni i znanstveni doprinos u raspravi kroz koju će se pokušati sveobuhvatno sagledati današnja i buduća uloga koju imaju ključne kompetencije u učenju i obrazovanju odraslih osoba. Prezentirat će se uspješni međunarodni i domaći modeli kao i najbolje europske prakse. Uz doprinos cjelokupnoj andragoškoj zajednici, osim stvaranja mreže, poticanja bolje suradnje, komunikacije i povezivanje andragoških stručnjaka, kao jedan od glavnih rezultata bit će izdavanje publikacije s prezentiranim temama i zaključcima Simpozija.
Programski odbor
Dijana Vican
Ivan Šutalo
Elena Rizova
Jurica Pavičić
Marija Pavkov
Nikša Alfirević
Mile Živčić
Mario Vučić
Nives Pokrajčić
Ivan Šutalo
Elena Rizova
Jurica Pavičić
Marija Pavkov
Nikša Alfirević
Mile Živčić
Mario Vučić
Nives Pokrajčić